- miniszterelnok.hu - https://miniszterelnok.hu/govor-viktora-orbana-premijera-madarske-na-konferenciji-predsjednika-parlamenata-jugoistocne-europe-i-drzava-visegradske-grupe/ -

Govor Viktora Orbána, premijera Mađarske na konferenciji predsjednika parlamenata Jugoistočne Europe i država Višegradske grupe

Poštovani Predsjedniče! Gospodine Povjereniče! Dame i Gospodo! Dragi Gosti!

Zahvaljujem se predsjedniku Parlamenta Mađarske na pozivu na današnji sastanak. Izuzetno je važno što ste danas ovdje u Budimpešti, koja je također i Vaš grad. Ukoliko prošetate gradom, a nadam se da ćete imati priliku za to, možete vidjeti brojne spomenike kulture, koje ste i Vi stvorili ovdje u Budimpešti. Jedan od najvažnijih trgova Budimpešte se zove Bošnjački trg. Ako želite popiti kavu, onda ćete lako pronaći srpsku kavanu, također i srpske pravoslavne crkve, ali ćete susrest i Albance, koji žive zajedno s nama i rade kod nas, pogotovo u mađarskom ugostiteljstvu. Stoga želimo da se ne osjećate samo kao posjetitelj ili gost u našem glavnom gradu, već da na Budimpeštu gledate kao grad s kojim ste oduvijek imali veze, čijoj izgradnji ste i Vi bili svjedoci, i koji je na taj način i dalje Vaš grad. Budimpešta ima još jednu ugodnu karakteristiku koja se razvila u posljednjih nekoliko godina, a to je da ovdje ljudi obično govore ono što misle. To je međutim vrlo opasno, općenito vrlo opasno, a naročito u politici. Mađari su skloni tome, međutim sada se ne radi samo o ovoj antropološkoj karakteristici Mađara, već i o tome, da se cijela Europa i cijela zapadna civilizacija suočava s ranije nepoznatim velikim pitanjima. Zato ukoliko ne govorimo otvoreno i jasno, onda ćemo sami sebi stvoriti iluzije, a u vrijeme donošenja teških odluka ne postoji opasniji protivnik od iluzija, pogotovo ako ih sami sebi stvaramo. Stoga mi dopustite da budem iskren i direktan u mom današnjem kratkom obraćanju.

Na mađarskom jeziku je svakom srednjoškolcu poznat izraz da je Balkan kapija Europe. A kapija je dio kuće. To znači da je Balkan sastavni dio Europe, kojoj pripada i u kulturnom smislu, a kao što je i kapija dio kuće, tako je i Balkan dio Europe. Gledajući iz Mađarske svatko je već u srednjoj školi naučio da ako se bilo koja veća sila sa istoka, jugoistoka ili juga želi širiti prema unutrašnjosti Europe, prema Zapadu, onda joj put u svakom slučaju vodi preko Balkana. To nije pitanje izbora, već je geopolitička činjenica. Zato oni koji sada žive u unutrašnjosti Europe, a danas ih svi jednostavno nazivamo Europskom unijom, a osobito se to odnosi na zemlje osnivačice Europske unije, na dva načina razmišljaju o Balkanu. A način na koji ove zemlje razmišljaju o Balkanu određuje i Vašu europsku perspektivu.

Jedna je mogućnost da o Balkanu razmišljaju kao tampon zoni s kojom zapadni Europljani štite vlastiti miran, siguran, prosperitetan i lagodan život. Ukoliko dođe de konflikta koji prijeti sa Istoka ili Juga, onda je bitno da on ne stigne do Beča, Berlina ili Francuske, pa je najbolje da se ti sukobi riješe još negdje na Balkanu. Ovako se to događalo stotinama godina, a o tome bismo mogli pričati i mi Mađari, jer smo i mi stoljećima bili tretirani kao tampon zona. Kad nam je bila potrebna pomoć, nismo je dobili, svima je bilo bolje da se veliki konflikti, vjerski i civilizacijski oružani sukobi dešavaju na Balkanu ili u Mađarskoj, umjesto da se prošire na Zapadnu Europu. Dodatna korist ove politike je, da zemlje koje su bile pretvorene u tampon zonu nisu mogle biti oslobođene bez vanjske pomoći, pa su se i ove države mogle raspodijeliti kao ratni plijen. Tako smo i mi prošli. Oslobađanje Mađarske od Osmanlija; kako nismo mogli sami osloboditi našu državu od Osmanlija, to je učinjeno uz pomoć zapadnoeuropskih sila, koje su nakon toga Mađarsku podijelile kao ratni plijen među sobom i među obiteljima tadašnje elite. Na taj način nam je u potpunosti poznata ova sudbina. Mi smo se već uspjeli izvući iz ove situacije, nalazimo se unutar Europske unije, zato nas je teško pretvoriti u tampon zonu, ali se Vama to još može desiti.

Dakle ukoliko ne promatramo samo sljedećih jednu ili dvije godine, već gledamo iz perspektive od nekoliko desetljeća, onda se postavlja pitanje, da li Europska unija i dalje tretira Balkan kao tampon zonu ili je spremna promijeniti dosadašnji – za narode ovog prostora izuzetno nepovoljan i bolan – način razmišljanja i odlučiti se za novu strategiju. Jer postoji druga strategija, a to je integracija. Na Balkan ne bi smjeli gledati kao na tampon zonu, već ga trebamo integrirati u Europsku uniju. Gledajući s ovog stajališta u proteklom periodu Zapadna Europa nije dala puno toga Balkanu, ali je dosta toga uzela od njega, pogotovo dobro obučene i kvalificirane stručnjake i radnu snagu. Ono što se sada dešava ne možemo nazvati integracijskom politikom, već nešto čime pokušavaju nadomjestiti politiku integracija. Unatoč svim naporima povjerenika za proširenje, za stvarnu integraciju Balkana prije svega potrebne su strateške političke odluke, koje ne donose povjerenici, čak ni Komisija, već Europsko vijeće, u kojem sjede premijeri i predsjednici europskih zemalja. Sve dok se oni ne odluče za integraciju Balkana u Europsku uniju, bit ćemo svjedoci dugotrajnih postupaka, koji se umjesto strateških pitanja prvenstveno bave regulatornim problemima, odnosno procesa koji se nazivaju pregovorima, a u stvari je riječ o čistom odugovlačenju.

Poštovane Dame i Gospodo!

Bitka na Kosovu polju se desila 1389. godine. Ona je iz perspektive Europe bila neuspješna jer smo izgubili. Prisjetimo se što se tamo dogodilo: u bitci na Kosovu polju su Srbi iznijeli najveći teret borbe, a pored balkanskih vitezova sa Zapada su u pomoć pristigli samo Mađari i Poljaci. Premda je ulog bitke bila budućnost kršćanske Europe, tamo se osim Mađara i Poljaka nije pojavio niti jedan vojnik sa Zapada. Danas je situacija ista samo u mirnim okolnostima. Ako se pitate na koga možete računati u podršci europske integracije Balkana, moram Vam reći da su to isti, kao i u slučaju bitke na Kosovu polju.

Poštovane Dame i Gospodo!

Naravno, kao i na svakom kraljevskom dvoru, tako je i u Bruxellesu u modi pristojan način govora. Nitko Vam iz Bruxellesa to neće reći tako otvoreno, kao što ja činim ovdje u Budimpešti. Tamo će Vam govoriti o vladavini prava i o napretku, govoriti će Vam o poglavljima, o prilagodbi, biti će zabrinuti zbog Vašeg ograničenog apsorpcijskog kapaciteta. Imati ćete priliku čuti slične elegantne stvari, uostalom nije primjereno oštro govoriti na jednom francuskom dvoru. Istina je međutim da sve te lijepe riječi ne služe ničemu drugom nego da prikriju činjenicu, koju je najbolje ovdje u Budimpešti otvoreno izgovoriti: da među današnjim premijerima i predsjednicima država Zapadne Europe ne postoji volja za daljnje proširenje. Mi to smatramo ozbiljnom strateškom pogreškom. U slučaju podrške proširenju ne govorim samo u svoje ime, jer cijela Srednja Europa, Poljaci, Česi i Slovaci stalno i istrajno podržavaju proširenje Europske unije i europsku integraciju Balkana.

U potpunosti nam je jasno da je nama koji se već nalazimo u Europskoj uniji, dakle cijeloj Europskoj uniji mnogo potrebnije da zemlje Balkana postaju članice Europske unije, nego što je to zapravo potrebno samim balkanskim državama. Znam da mnoge zemlje gledaju na članstvo u Europskoj uniji kao na jedinstvenu financijsku mogućnost. Htio bi Vas otrijezniti: članstvo u Europskoj uniji ne znači nikakve novčane donacije. Ako Vas netko u to želi uvjeriti, nemojte mu vjerovati. Preporučujem svima, čak bi rekao da je za sve srednjoeuropske političare obavezno štivo izvješće poljskog parlamenta od prije nekoliko dana. Poljska je velika država, s 38-40 milijuna stanovnika veća od bilo koje zemlje na Balkanu, država u gospodarskom smislu ogromna i moćna, snažnija od bilo koga od nas ovdje prisutnih. A u izvješću Sejma, koji je ispitivao bilancu članstva Poljske u Europskoj uniji od 2004. godine, uključujući financijske transfere, potporu EU -a, dobit i ulaganja, pronaći ćete krajnje negativnu brojku. Dakle ako bilo tko na Balkanu smatra de pristupanje donosi besplatne izvore za razvoj, onda se grdno vara. Bez obzira na to, uvjeren sam da je državama Balkana i njihovim narodima u interesu pristupanje Europskoj uniji, kao što je i Mađarskoj u interesu ostvareno članstvo u Europskoj uniji. Međutim ne zbog novca. To prvenstveno šire zapadnjaci, koji imaju kolonijalni pristup i smatraju da se s novcem može sve riješiti. Također misle da na svijetu postoje dvije vrste naroda, jedni koji daju, to su naravno oni, i drugi koji dobivaju, to smo naravno mi, i da zbog toga trebamo biti zahvalni. Međutim ovo je totalno pogrešno razumijevanje stvarne ravnoteže snaga, jer za Mađarsku najvažniji argument punopravnog članstva u Europskoj uniji – i molim Vas da to ozbiljno razmotrite – prvobitno predstavlja slobodan pristup tržištima. Ne postoji besplatan novac, već postoji slobodno tržište na kojem možete prodati Vaše proizvode. I budimo sasvim iskreni, da Mađarska – koja iz Vaše perspektive sa deset milijuna stanovnika predstavlja ozbiljnu i veću državu – nema pristup tržištu Europske unije, da nismo u mogućnosti plasirati svoje proizvode na spomenuta tržišta, onda bi životni standard Mađara bio značajno niži od sadašnjeg. Ali ne zato jer primamo novac od Europske unije, već zato što imamo priliku biti bolji od njih, da proizvodimo kvalitetnije, jeftinije i konkurentnije proizvode, a oni su iz tog razloga spremni pustiti te proizvode na svoja tržišta. Dobro razmislite: da nema Europske unije, europsku trgovinu regulirali bi sporazumi između pojedinih nacionalnih država, točno na taj način, kako je bilo u doba prije formiranja Europske unije. Po veličini nama slične zemlje nikada ne bi mogle sklopiti bilateralne sporazume koji bi našim proizvodima osigurali pristup tržištu kao što imamo sada u Europskoj uniji. I zato pored svih naših legitimnih kritika i primjedbi, odnosno svih neljubaznih, pa čak i nezakonitih postupaka protiv nas, naš veliki interes je da Evropska unija opstane i bude jaka. Odnosno da nam Europska unija da priliku da ako radimo, ako smo pametni i ako smo konkurentni, onda možemo prodati naše proizvode, znanje i usluge, i time podići životni standard našeg naroda, naših građana. To je smisao Europske unije.

Zato velike države Europske unije nisu oduševljene po pitanju proširenja, jer to za njih znači da se i one moraju uključiti u natjecanje. No ako ipak dođe jedna nova era u Europi, onda će lideri iz unutrašnje jezgre Evrope, koja živi najbolji i najudobniji život, shvatiti da je u njihovom vlastitom interesu integracija Balkana. Pitanje sigurnosti je evidentno. Unutrašnjost Europe neće biti u sigurnosti ako neće doći do integracije Balkana. Međutim postoji i nešto više od toga: stanovnici Zapadne Europe neće biti u stanju održati svoj životni standard bez integracije Balkana.

Kao dokaz pogledajmo u kakvom se stanju sada nalazi Srednja Europa. Današnja situacija je takva da bi bez članstva srednjoeuropskih država u Europskoj uniji, životni standard u Europi, Zapadnoj Europi bio znatno niži od sadašnjeg. Vrijednost vanjskotrgovinske razmjene država Višegradske grupe s Njemačkom je dvostruko veća od volumena njemačko-francuske trgovinske razmjene i tri puta veća od njemačko-talijanske trgovine. Nimalo nije pretjerana konstatacija da bi njemačko gospodarstvo propalo bez Srednje Europe. Bez višegradske četvorke i bez Srednje Europe ne postoji njemačko gospodarstvo, nema visokog njemačkog životnog standarda. Nema visokog njemačkog životnog standarda, a to se odnosi i na unutrašnjije dijelove Europske unije, kao što je Sjeverna Italija, a sve će više biti istinito i za Francusku. Sve to upućuje na to, da bi gospodarstvo Europske unije danas bilo puno slabije da se prethodnici današnjih zapadnih čelnika nisu odlučili za proširenje Europske unije. Rast i dodatni učinak dolaze iz Srednje Europe. Sve prognoze pokazuju da će gospodarski rast u državama Srednje Europe sljedećih godina biti značajno viši, često i dvostruko veći od rasta u zemljama Zapadne Europe. Ovo je današnja realnost, poštovane dame i gospodo!

Proračun Europske unije za razdoblje 2021-2028. će biti posljednji, koji je izrađen uz trenutni odnos snaga. Od 2028. godine će neke od višegradskih zemalja biti neto uplatitelji u proračun Europske unije. Česi su već i sada blizu toga. Ako promatram razvoj Poljaka, Slovaka i nas, i gledam stagnaciju u Zapadnoj Europi, ovo stanje će se zasigurno dogoditi do druge polovice desetljeća. To će ujedno dovesti do promjene odnosa političkih snaga unutar Europske unije. Ovo je za Vas dobra vijest. Gospodarska težina, utjecaj i politička moć zemalja koje podržavaju proširenje značajno će se povećati. Uvjeren sam da bi se Vama dogodilo isto što se nama dogodilo, ako bi postali članovi Europske unije. Dakle ne bi samo Vi dobili priliku za razvoj zahvaljujući slobodnom tržištu, već bi Vaše države postale novi motor gospodarstva Europske unije. Znam da ako pogledate svoje brojke i sjetite se problema s kojima se suočavate kod kuće, onda Vam se čini nestvarnim kad kažem da bi Vi bili sljedeći motor gospodarskog rasta Europske unije. Međutim vjerujte da smo i mi sa nerazumijevanjem gledali na one, koji su nam to govorili početkom 2000-ih godina. Nitko tada nije stvarno vjerovao da bi države Višegradske skupine mogle postati gospodarski motor Europske unije. Međutim ovo je današnja stvarnost. Balkan je sljedeća velika prilika za Europsku uniju. Ako će se balkanskim narodima pružiti šansa, baš kao i višegradskim zemljama, oni će u roku od nekoliko godina uhvatiti tempo, ojačati svoja gospodarstva, i pravi gospodarski rast će u Europsku uniju stizati s Balkana. Dakle kada kažem da je Europskoj uniji više u interesu članstvo balkanskih zemalja, nego samim balkanskim narodima, onda ne mislim samo na sigurnost, već i na ekonomske interese Zapadne Europe. Ukoliko ne uspijemo uključiti vitalnost i odlučnost Balkana, želju tamošnjih ljudi za napretkom, pokretačku snagu svakog gospodarskog razvoja u europsku ekonomiju, onda ćemo propustiti ogromnu priliku. Stoga Vas pozivam da sa najvećim samopouzdanjem i samosviješću zauzmete stav za svoje članstvo u Europskoj uniji.

Dobra je vijest da je nivo suradnje mađarskog gospodarstva s balkanskim zemljama izrazito ohrabrujući. Nakon 2015. godine odnosi Mađarske s balkanskim zemljama značajno su ojačali. Trgovinski odnosi se dinamično razvijaju. U 2020. godini mađarska izravna ulaganja u državama Zapadnog Balkana porasla su za 16 posto, što je znatno iznad brojki iz prethodne godine – iako je riječ o godini pandemije – i polako dosežu vrijednost od 2 milijarde eura. U prvoj polovici 2021. godine obim trgovine između Mađarske i balkanskih zemalja povećan je između 10 i 40 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ovisno o kojoj zemlji se radi.

Poštovane Dame i Gospodo!

Ovo su dobre vijesti za nas, ali uvjeren sam da i za Vas. Naime razmišljanje građana Srednje Europe, država višegradske skupine i Mađara o gospodarskim odnosima s Vama razlikuju se od mišljenja ljudi iz Zapadne Europe. Zapadni Europljani su daleko, oni u stvari samo žele iskoristiti gospodarstvo Balkana, ubrati profitabilne mogućnosti, pridobiti Vaše inače inteligentne i dobro obučene radnike. To je razumljivo, to je u njihovom interesu, i zato postupaju na taj način. Međutim Srednja Europa nudi više od toga, jer V4 ne gleda na Balkan samo kao gospodarsko odredište, već kao ogromnu priliku za proširenje Srednje Europe. Ne znamo točno što će se dogoditi narednih godina, ali znamo da će se zapadnoeuropsko gospodarstvo razvijati sporije od srednjoeuropskog, te nam je u interesu stvoriti veliko srednjoeuropsko gospodarsko područje. Sada nas je četvoro, to je Višegradska grupa. Ako pogledate brojke shvati ćete zašto surađujemo. U našem je interesu da ovo srednjoeuropsko gospodarsko područje proširimo prema jugu. Za Srednju Europu Balkan nije mjesto zarade, već strateška prilika za povećanje naše sigurnosti i proširenje područja koje ima najdinamičniji rast u cijeloj Europskoj uniji. Stoga nas ne zanima samo stjecanje dobiti, iako je to smisao svih gospodarskih ulaganja, već da dobit steknemo na način da se zemlje Balkana razvijaju što je brže moguće. Mi želimo željeznice. Mi želimo nove ceste i mostove, mi želimo povezati naše energetske sustave. Želimo da Vaše zemlje ne samo čekaju strane ulagače, već da razvijete nove proizvodne kapacitete i zahvaljujući tome proizvedete konkurentnu robu, te da nakon određenog vremena dođete kod nas u države V4 kao investitori. Dakle ono što Srednja Europa nudi Balkanu je srednjoročna i dugoročna strateška suradnja. Iskoristimo mogućnost da zajedno zajedno – V4 i balkanske zemlje – izgradimo najznačajnije gospodarsko područje na cijelom europskom kontinentu. I vjerujte doći će trenutak, kada europsko gospodarstvo više neće moći funkcionirati bez zemalja V4, a niti bez balkanskih zemalja. U interesu toga morate postati član Europske unije, integrirati se kroz srednjoeuropsku regiju, a uz sve to morate postati neophodni za njemačko, talijansko i francusko gospodarstvo. To je realna mogućnost. Nije moj posao da razmišljam o mogućnostima balkanskih naroda, to je Vaša odgovornost, ja razmišljam o mogućnostima Mađara. Ali sam siguran da je ovo najpovoljniji scenarij kako za Mađare, tako i za narode koji žive na Balkanu, ukoliko želite isplanirati narednih deset do petnaest godina na način da to postane uspješna priča koju možete predstaviti svojim biračima.

Poštovane Dame i Gospodo!

Za narode Balkana put u Europsku uniju vodi kroz Srednju Europu. Želim Vam zahvaliti na pozornosti i još jednom potvrditi da u potpunosti možete računati na Mađarsku i Srednju Europu, naročito kada je u pitanju proširenje Europske unije.

Svima Vama želim puno uspjeha!